Seremonia Içar Bandeira ba semana datoluk fulan Juñu, loron 15/06/2026, responsabel husi klase 11 ciência sociais e humanidade (CSH) turma D, no inspetor ba seremonia ne’e maka Professor Mario Correia.


Iha seremonia ne’e diskursu hato’o husi estudante ho naran Justino da Silva Marçal ho tópiku “ Dezemvolvimentu Edukasaun Nia Baze Mak Estudante Nia Konsiensia ”
Introdusaun
Dezemvolvimentu Edukasaun Nia Baze Mak Estudante Nia Konsiensia. Hau hili topiku ida ne’e tamba konsiensia ne’e tamba nee importante tebes ba dezemvolvimentu edukasaun maske dalabarak estudante sira seidauk hatene ou konsiente; tamba ne’e hau hakarak fanu fila fali ita hotu nia hanoin ho topiku ida ne’e. Iha topiku ida ne’e mos ita bele aprende fila fali oinsa atu uza ita nia konsiensia iha ita nia mois lor-loron nu’udar estudante iha ita nia prosesu aprendizazem tomak tamba ohin loron iha barulu oion iha ita nia sociedade liliu influensia husi media social ho ideologia falsu sira ne’ebe halo ita difisil atu foti desizaun no asaun ruma tuir ita nia konsiensia rasik.
Saida Mak “Baze” ba Dezemvolmentu Edukasaun?
“Baze” hanesan hun ou fundasi uma nian. Uma nia fundasi kuandu la metin no la loos, uma ne’e bele furak to iha nebe deit mos udan boot no anin boot mai sei sobu uma ne’e. nune’e mos ho eduasaun, estudante sira bele iha edifisiu eskola nebe furak ho equipamentus nebe kompletu, maibe se estudante sira la hatene oinsa atu aproveita ho didiak mak sira sei passa tempu deit no la aproveita buat ida. Iha ne’e hau hakarak argumenta katak, base ba desemvolvimentu edukasaun mak estudante nia konsiensia.
Saida Mak Konsiensia?
Ita hatene estudante nia konsiensia mak baze ba dezemvolvimetnu edukasaun, maibe saida mak konsiensia? Konsiensia mai husi lian Latin “conscientia”. Liafuan ne’e rasik mai husi prefiksu “cum” ne’ebe signifika “com” iha lian Portugues, “ho” ou “hamutuk” iha lian Tetum; no verbo “scire” ne’ebe bele traduz ba verbo “saber, discerner, no julgar” iha lian portugues. Entaun se ita traduz literalmente, “conscientia” ou konsiensia signifika “ho koinesimentu, discernimentu, no julgamentu. Ezemplu, se ita halo buat ruma ho konsiensia, signifika ita halo buat ne’e ho koinesimentu, discernimentu, no julgamentu; ita hatene tamba ita rasik discerne no julga ou tetu ona katak buat ne’e diak no los mak ita halo, laos tamba ema seluk obriga ita ka ita tauk mak ita halo buat ne’e. Ezemplu seluk, estudante ne’e be mai eskola ho nia konsiensia rasik, nia mai eskola tamba nia hatene, discerne no julga ona katak eskola nee diak ba nia laos tamba inan aman obriga nia ou nia kolega sira mai barak mak nia mos mai atu halo rame deit. Tamba ne’e nia sei simu realidade hotu iha procesu aprendizazem nian ho pasensia no perseverensa—ho esperansa katak rezultadu sei furak no diak liu fali sufrimentu nebe esperiensia iha prosesu aprendizazem. Atu habadak deit, konsiensia nu’udar kapasidade iha ita nia laran atu hatene, discerne no julga hodi foti desizaun no asaun diak no loos.
Baze Ba Dezemvolvimentu Mak Estudante Nia Konsiensia
Estudante nia konsiensia mak “baze” ba dezemvolvimentu edukasaun tamba konsiensia hala’o nia funsaun nu’udar indiador, juis, no protector.
Primeiru, konsiensia nu’udar indikador. Konsiensia indika ou hatudu mai ita, saida mak diak no loos. Hatene ona buat ne’ebe diak no loos, nee fasil mai ita atu foti desizaun no asaun nebe lori rezultadu nebe positivu mai ita. Konsiensia hanesan fulan naroman ne’ebe akompanha ho hatudu dalan mai ita iha tempu kalan atu ita labele lakon dalan. Konsiensia halo estudante sira hatene saida mak diak ba sira nia futuru no buka maneira atu atinge objektivu ne’e.
Segundu, konsiensia nu’udar juis. matenek nain ida naran Kees Bertens dehan “konsiensia hanesan instituisaun ida iha ita nia laran ne’ebe avalia moralidade husi ita nia asaun hotu diretamente agora no iha ne’e.” konsiensia fatin ida iha ita nia laran atu tetu no julga buat ne’ebe loos no diak ba ita nia an no ita nia futuru. Ezemplu, hau hanoin atu bolos eskola, haksoit sai husi moru leten. Konsiensia halo hau husu fali hau nia an: bolos eskola nee diak ka lae? Se diak, nia benefisiu nee saida? No se ladiak, nia konsekuensia nee saida? Bolos eskola nee mak hau nia objektivu mai eskola? Se ida nee mak hau nia objektivu, tamba sa hau la tur hakmatek deit iha uma no ajuda inan aman sira? Konsiensia halo ita sempre tetu no julga antes foti desizaun no asaun ruma, no deaizaun no asaun nebe mai husi ita nia konsiensia sempre lori rezultadu nebe positivu, no ita sei la arepende.
Terceiru, konsiensia nu’dar defensor ou protector. Iha sentidu ida ne’e, konsiensia laos deit atu tetu ou julga, maibe atu proteje buat ne’ebe ita hatene, discerne no julga loos no justu. Konsiensia halo estudante sira laos sai deit matenek iha parte intelktual, maibe matenek mos iha parte moral: aseita realidade, dehan buat ne’ebe loos, los; sala, sala—no estudante sira hatene sira nia parte fraku no failansu sira no buka maneira atu korige no dezemvolve sira nia an. Tamba dezemvolvimentu edukasaun, laos deit iha parte intelectual, maibe iha mos parte moral no espiritual.
Konkluzaun
Eskola bele diak no andar, moru haleu, equipamentus no fasilidade kompletu maibe estudante nia konsiensia mate no la hatene oinsa atu aproveita ho didiak, estudante sei la aprende buat ida, so pasa tempu no buka rame deit. Pelo contrario, eskola bele simples ho fasilidade ne’ebe simples no moru laiha, kuandu estudante uza nia konsiensia, nia sei sai sucesso; tamba nia mai ho objective, esforsu an aprende, no ho Maromak nia grasa sei atinje dunik objektivu nee ho sucesu. Konsiensia estudante nian ba baze ba dezemvolvimentu edukasuan, laos edifisiu eskola nebe furak ho equipamentus sira mak baze ba dezemvolvimentu edukasaun.

Leave a Reply